- godina donosi muslimanima širom svijeta mnoge mubarek dane i noći, ispunjene posebnim duhovnim značajem. Ovi datumi, osim što su prilika za ličnu refleksiju i dublje povezivanje s Bogom, predstavljaju ključne trenutke u islamskoj povijesti i vjeri. U ovom tekstu ćemo se detaljno osvrnuti na svaku mubarek noć, bajrame i posebne događaje koji čine islamski kalendar bogatijim, pružajući vjernicima priliku da obogate svoju duhovnost i znanje.
Spremni smo da započnemo ovo putovanje kroz islamski kalendar 2024. godine, sa posebnim osvrtom na njihove duhovne, povijesne i društvene aspekte. Svaki od ovih datuma ne samo da donosi blagodati u svakodnevni život vjernika, već nas podsjeća na univerzalne vrijednosti mira, pravednosti i milosti koje islam promoviše.
Lejletu-r-regaib – Noć Želja (11. januar 2024.)
Lejletu-r-regaib, poznata kao noć želja, je mubarek noć koja označava trenutak kada je majka Amina začela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega. Ova noć je posebna po svojoj duhovnoj važnosti, jer vjernici u njoj traže ispunjenje svojih želja, milost i oprost od Allaha. Tradicionalno, muslimani ovu noć provode u posebnim dovama, namazima, učenju Kur’ana i drugim bogougodnim djelima.
Duhovna važnost
Lejletu-r-regaib simbolizira Božiju milost i priliku da se kroz dublje obavljanje ibadeta približimo Stvoritelju. U islamskoj tradiciji, vjeruje se da Allah na ovu noć posebno prima dove i oprašta grijehe onima koji Ga iskreno mole. Iako nije obavezna, noć se preporučuje provesti u ibadetu, tražeći oprost za prošle grijehe i moleći za uspjeh i sreću u budućnosti. Vjernici se često okreću introspekciji, tražeći Božiju podršku u ispunjenju želja, kako na ovom, tako i na budućem svijetu.
Običaji i tradicija
U mnogim muslimanskim zajednicama, Lejletu-r-regaib se obilježava zajedničkim ibadetima u džamijama, učenjem mevluda i organizovanjem predavanja koja podstiču vjernike da dublje razumiju značaj ove noći. Pored toga, mnogi muslimani provode vrijeme u dobrovoljnim namazima i traženju Božije pomoći u svojim svakodnevnim životima. Noć želja je prilika da se podsjetimo na važnost pokajanja i zahvalnosti, dok se okrenemo Allahu u molitvama za oprost i usmjerenje.
Lejletu-l-miradž – Noć Nebeskog Putovanja (6. februar 2024.)
Lejletu-l-miradž je mubarek noć koja obilježava izvanredno putovanje poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, kroz sedam nebesa, uz Allahovu volju. Prema islamskoj tradiciji, ovaj događaj se dogodio u 27. noći mjeseca redžeba, 621. godine. Putovanje je počelo iz Mekke, od Časnog Hrama, preko Jerusalema, do Džamije El-Aksa, i nastavljeno je kroz nebesa do Sidretu-l-muntehaa – granice koju niko nije prešao osim poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega.
Duhovna važnost
Lejletu-l-miradž je simbol neizmjerne Božije milosti i bliskosti koju je poslanik Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega, doživio tokom ovog putovanja. To je trenutak kada je muslimanima naređeno klanjanje pet dnevnih namaza, koji čine jedan od temeljnih stubova islama. Ova noć nas podsjeća na važnost namaza kao sredstvo povezivanja s Bogom i izražavanja zahvalnosti za Njegove blagodati. Kroz namaz, vjernici ponavljaju riječi koje je poslanik čuo na svom putovanju, potvrđujući svoju posvećenost Bogu.
Običaji i tradicija
Muslimani širom svijeta obilježavaju Lejletu-l-miradž posebnim ibadetima, doveći Allaha za oprost i pomoć. Zajednički namazi u džamijama i predavanja o važnosti miradža podsjećaju vjernike na duhovnu i historijsku vrijednost ove noći. Pored toga, mnogi muslimani provode vrijeme u učenju Kur’ana, prisjećajući se onih ajeta koji su objavljeni tokom ovog događaja. Na ovaj dan, muslimani također prisustvuju predavanjima koja produbljuju razumijevanje poslanikove misije i njegovog utjecaja na svakodnevni život vjernika.
Lejletu-l-miradž nas uči da je svaki namaz prilika da se podsjetimo na Božiju blizinu i neizmjernu milost, te da kroz pokornost i zahvalnost gradimo dublju vezu s našim Stvoriteljem.
Prva Teravija – Početak Ramazana (10. mart 2024.)
Sa zalaskom sunca na dan 10. marta 2024. godine, muslimani širom svijeta dočekuju početak mubarek mjeseca ramazana. Ovaj trenutak označava početak najvažnijeg perioda u islamskom kalendaru, mjeseca koji je posvećen postu, molitvi, pokajanju i milosrđu. Prva teravija se klanja upravo to veče, i time muslimani započinju duhovno putovanje kroz 29 ili 30 dana intenzivnog ibadeta.
Duhovna važnost
Prva teravija predstavlja simboličan ulazak u ramazan, mjesec koji je propisan kao vrijeme posta za sve punoljetne, zdrave muslimane. Ramazan je vrijeme u kojem vjernici nastoje očistiti svoje tijelo i dušu kroz post, moleći Allaha za oprost i duhovnu snagu. Post, kao treći stub islama, ima dubok duhovni značaj jer pomaže muslimanima da razviju strpljenje, izdržljivost i zahvalnost za blagodati koje svakodnevno primaju. Prva teravija je prvi korak u ovom putovanju, gdje se vjernici posvećuju namazu i zajedničkoj molitvi.
Običaji i tradicija
U mnogim zajednicama, prva teravija je prilika za okupljanje u džamijama, gdje se organizuju zajedničke molitve i prigodna predavanja koja vjernike uvode u duh ramazana. Kroz teraviju, koja se klanja svaku noć tokom ramazana, muslimani dodatno jačaju svoju povezanost s Bogom i međusobnu zajednicu, jer se molitva izvodi u džematu. Ovaj osjećaj zajedništva i kolektivnog ibadeta ključan je za muslimansku zajednicu tokom ramazana.
Prva teravija je poseban trenutak, jer simbolizuje početak dana kada vjernici pojačavaju svoja nastojanja da se približe Bogu, tražeći oprost, vodstvo i milost tokom svetog mjeseca.
Prvi Dan Ramazana (11. mart 2024.)
Prvi dan ramazana donosi muslimanima širom svijeta početak svetog mjeseca posta. Ramazan je vrijeme kada vjernici poste od zore do zalaska sunca, uzdržavajući se ne samo od hrane i pića, već i od loših misli i djela. Ovaj mubarek mjesec je prilika za duhovnu obnovu, jačanje veze s Bogom i promišljanje o vlastitim djelima. Post je obavezan za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu, i on predstavlja jedan od pet temeljnih stubova islama.
Duhovna važnost
Ramazan nije samo vrijeme fizičkog posta, već i period intenzivnog duhovnog uzdizanja. Vjernici koriste ovaj mjesec kako bi se očistili od grijeha, jačali svoju pobožnost i povezali se s Božijom voljom kroz molitvu, čitanje Kur’ana i razmatranje svojih životnih postupaka. Post, kao čin obožavanja, ima višestruku korist – on pomaže muslimanima da razviju osjećaj empatije prema onima koji nemaju, da postanu svjesniji svojih duhovnih potreba, i da steknu veću samokontrolu. Ramazan je vrijeme za introspekciju i jačanje veza s porodicom i zajednicom.
Običaji i tradicija
Tokom ramazana, muslimani započinju svoj dan sa suhurom, obrokom koji se jede prije zore, a post završavaju sa iftarom, obrokom nakon zalaska sunca. Iftar je često prilika za okupljanje s porodicom, prijateljima i zajednicom, gdje se dijeli hrana, ali i zahvalnost Bogu za blagodati. Tokom ovog mjeseca, muslimani klanjaju teraviju svake noći, a mnogi se posvećuju i učenju Kur’ana, kako bi ispunili cilj da pročitaju cijelu svetu knjigu tokom ramazana.
Prvi dan ramazana označava početak putovanja kroz mjesec koji je ispunjen postom, molitvom i dobrim djelima, a završava velikim slavljem – Ramazanskim bajramom.
Lejletu-l-bedr – Noć Sjećanja na Bitku na Bedru (26. mart 2024.)
Lejletu-l-bedr je noć koja muslimane podsjeća na jednu od najznačajnijih bitaka u povijesti islama – Bitku na Bedru, koja se dogodila druge godine po Hidžri (624. godine) na obroncima Bedra, nedaleko od Medine. Ova bitka, iako su muslimani bili brojčano nadjačani, rezultirala je pobjedom koja je potvrdila snagu i odlučnost mlade muslimanske zajednice. Za mnoge muslimane, Lejletu-l-bedr nije samo povijesni događaj, već simbol Božije pomoći onima koji se bore za pravednost i vjeru.
Duhovna važnost
Bitka na Bedru ima duboko značenje za muslimane jer simbolizira pobjedu pravde i vjere nad nevjerom i idolopoklonstvom. Ova noć nas podsjeća na snagu vjere i ustrajnost u teškim trenucima. Vjernici kroz sjećanje na Bedr nalaze inspiraciju da budu čvrsti u svojim uvjerenjima i da se bore protiv nepravde, bilo u ličnom, društvenom ili duhovnom životu. Lejletu-l-bedr simbolizira vjeru u Božiju volju i Njegovu pomoć, čak i kad se čini da je sve izgubljeno.
Običaji i tradicija
U mnogim muslimanskim zajednicama, Lejletu-l-bedr se obilježava posebnim programima, predavanjima i učenjem posebne dove pod nazivom “Bedrija”. Ova dova sadrži imena svih 313 učesnika Bitke na Bedru, a vjernici se prisjećaju njihove hrabrosti i vjernosti islamu. Na ovaj dan, muslimani se okupljaju u džamijama kako bi klanjali teraviju, proučili Kur’an i prisjetili se važnosti ove historijske bitke. Takođe, organizuju se predavanja koja podsjećaju muslimane na značaj Bedra i ulogu koju je igrao u učvršćivanju muslimanske zajednice u Medini.
Lejletu-l-bedr je prilika za muslimane da se prisjete važnosti borbe za vjeru i pravednost, kao i Božije pomoći koja dolazi onima koji Mu ostaju vjerni.
Dan Pobjede na Bedru (27. mart 2024.)
Dan pobjede na Bedru, obilježava se 17. dana ramazana, kao podsjećanje na prvu veliku pobjedu muslimana u povijesti islama. Ova bitka, koja se dogodila 624. godine između male muslimanske vojske i mnogo veće vojske idolopoklonika iz Meke, bila je ključni trenutak za muslimansku zajednicu i njeno postojanje. Iako su muslimani bili brojčano nadjačani, njihova vjera u Allaha i odlučnost da brane svoju vjeru donijela im je pobjedu koja je imala dalekosežne posljedice.
Duhovna važnost
Pobjeda na Bedru simbolizuje Božiju pomoć i nagradu onima koji su čvrsti u svojoj vjeri i koji se bore za pravednost. Ovo je podsjetnik muslimanima da, bez obzira na prepreke i izazove, Allahova volja može preokrenuti svaku situaciju u njihovu korist. Bitka na Bedru predstavlja snažan primjer Božije pravde i dokaz da je uspjeh u rukama onih koji ustraju u vjeri i u svome uvjerenju. Dan pobjede na Bedru nas podsjeća da je uspjeh vjernika u njihovoj vjeri i povjerenju u Božiji plan.
Običaji i tradicija
Muslimani obilježavaju ovaj dan sjećanjem na hrabrost i odlučnost muslimanske vojske na Bedru. U mnogim džematima organizuju se posebne molitve i programi, gdje vjernici uče o značaju Bitke na Bedru i njenim lekcijama za današnji život. Bedrija, poseban tekst koji spominje imena učesnika bitke, recituje se u džamijama kao dova i molitva za sve one koji se bore za pravdu i vjeru. Ovaj dan je takođe prilika da se vjernici podsjete na snagu zajednice i važnost solidarnosti, baš kao što je to bilo u vrijeme Bedra.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini proglasila je ovaj datum Danom bošnjačke dijaspore, dajući poseban značaj povezivanju bošnjačkih zajednica širom svijeta.
Ulazak u I’tikaf (30. mart 2024.)
I’tikaf je čin povlačenja u džamiju radi posvećivanja ibadetu, posebno u zadnjih deset dana ramazana. Ovaj period duhovne introspekcije i izolacije pruža vjernicima priliku da se udalje od svakodnevnih briga i potpuno posvete molitvi, učenju Kur’ana i traženju oprosta od Allaha. Ulazak u i’tikaf 30. marta 2024. godine označava početak ovog posebnog vremena, kada se muslimani povlače u mir i tišinu džamija kako bi se potpuno posvetili Bogu.
Duhovna važnost
I’tikaf ima dubok duhovni značaj, jer omogućava vjernicima da u miru i izolaciji intenzivno obavljaju ibadet i razmišljaju o svom životu i vezi s Bogom. Ovaj period je prilika za duhovnu obnovu, gdje se vjernici oslobađaju svjetovnih briga i fokusiraju na postizanje Allahovog zadovoljstva. Kroz i’tikaf, muslimani traže oprost za prošle grijehe, mole za buduće blagoslove i nastoje produbiti svoju vjeru.
Poslanik Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega, praktikovao je i’tikaf u posljednjih deset dana ramazana, a ovaj običaj slijede i muslimani širom svijeta. I’tikaf simbolizuje predanost i duhovnu disciplinu, a vjernici vjeruju da kroz ovaj čin mogu steći Božiju milost i oprost.
Običaji i tradicija
Tokom i’tikafa, vjernici borave u džamijama, gdje obavljaju namaze, uče Kur’an, proučavaju islamsku literaturu i provode vrijeme u tihoj molitvi. U ovom periodu, mnogi muslimani smanjuju kontakt s vanjskim svijetom kako bi se u potpunosti posvetili ibadetu. Obično se i’tikaf obavlja u posljednjih deset dana ramazana, jer se vjeruje da je to najblagoslovljeniji period u ovom mjesecu.
Ulazak u i’tikaf je trenutak koji donosi mir i duhovnu stabilnost, a vjernici koriste ovo vrijeme kako bi se povezali sa sobom i sa Bogom, tražeći oprost i Božiju pomoć za sve što dolazi.
Lejletu-l-kadr – Noć Sudbine (5. april 2024.)
Lejletu-l-kadr, poznata i kao “Noć sudbine”, je jedna od najvažnijih noći u islamskom kalendaru. Ova mubarek noć, koja se nalazi u posljednjoj trećini ramazana, obilježava početak objave Kur’ana, kada je Božiji poslanik Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega, primio prve ajete od meleka Džibrila. Lejletu-l-kadr je noć ispunjena milošću, jer Kur’an u poglavlju Al-Qadr kaže da je ona “bolja od hiljadu mjeseci”, a u njoj “silaze meleki i Džibril zbog odluke svake.”
Duhovna važnost
Lejletu-l-kadr ima ogroman značaj za muslimane, jer je to noć kada vjernici vjeruju da Allah prima molitve i oprost grijeha. U ovoj noći, muslimani mole za oprost, tražeći od Allaha milost i zaštitu. Vjernici provode Lejletu-l-kadr u dubokom ibadetu, vjerujući da će nagrade za njihove molitve, dove i dobročinstva u ovoj noći biti umnogostručene. Smatra se da je ovo noć kada su vrata Božije milosti širom otvorena i da svaka iskrena molitva može biti primljena.
Kroz učenje Kur’ana i namaz tokom ove noći, vjernici ponovo potvrđuju svoju vjeru i predanost Bogu. Lejletu-l-kadr nas podsjeća na moć Božije volje i veličinu Njegove milosti, jer se u ovoj noći određuje sudbina za sljedeću godinu.
Običaji i tradicija
U mnogim muslimanskim zajednicama, Lejletu-l-kadr se obilježava posebnom molitvom i učenjem Kur’ana. Mnogi vjernici ostaju budni cijelu noć, provodeći je u ibadetu i moleći za oprost i Božiju milost. Običaj je klanjati posebne noćne namaze, učiti dove i prisjećati se objave Kur’ana, najveće milosti koju je Allah darovao ljudima. Muslimani se također okupljaju u džamijama, gdje zajedno provode noć u ibadetu i zajedničkom učenju.
Ova noć je poseban trenutak u ramazanu, jer pruža priliku za duhovnu obnovu i pomirenje sa Bogom. Muslimani uče da u ovoj noći traže oprost za svoje grijehe i mole za blagostanje na oba svijeta.
Prvi Dan Ramazanskog Bajrama (10. april 2024.)
Ramazanski bajram, koji se obilježava nakon završetka mjeseca ramazana, je jedan od dva najveća islamska praznika. Ovaj mubarek dan nastupa 1. ševvala, desetog mjeseca islamskog kalendara, i dolazi nakon mjeseca intenzivnog posta, molitve i duhovnog pročišćenja. Muslimani širom svijeta dočekuju Ramazanski bajram s radošću i zahvalnošću, slaveći završetak ramazana i zahvaljujući Bogu na blagoslovima koje su primili.
Duhovna važnost
Ramazanski bajram je vrijeme kada muslimani izražavaju zahvalnost Allahu za priliku da su ispostili mjesec ramazan i obnovili svoju duhovnost. Bajram je simbol radosti zbog ispunjenja vjerske dužnosti i duhovnog napretka postignutog kroz post i molitvu. Ovo je također prilika da muslimani potvrde svoju pokornost Bogu, ali i da jačaju svoje veze s porodicom, prijateljima i zajednicom.
Pored toga, Ramazanski bajram je vrijeme za činjenje dobročinstava. Muslimani su obavezni da prije bajramske molitve daju zekat-l-fitr, što je posebna milostinja koja se daje siromašnima, kako bi svi mogli podjednako uživati u blagodatima Bajrama. Ovaj čin osigurava da svi muslimani, bez obzira na svoje materijalne mogućnosti, mogu dostojanstveno obilježiti praznik.
Običaji i tradicija
Običaji na Ramazanski bajram variraju od zajednice do zajednice, ali zajednički elementi uključuju jutarnju bajramsku molitvu (Bajram-namaz), posjete mezarima i grobljima, te okupljanja s porodicom i prijateljima. Bajram počinje bajramskom molitvom u džamijama, nakon čega slijede čestitanja među vjernicima, obilazak mezarja, gdje se uče dove za preminule, te obilasci rodbine i prijatelja. Muslimani se na Bajram oblače u svoja najbolja odijela, dijele poklone, pripremaju posebne obroke i posjećuju jedni druge.
Takođe, Ramazanski bajram je prilika za podjelu sadake, čime se pomaže onima koji su u potrebi. Bajramski obroci su bogati i svečani, a posebna pažnja posvećuje se okupljanju porodice i zajednice, kako bi svi zajedno podijelili radost ovog velikog dana.
Dan Šehida – Drugi Dan Ramazanskog Bajrama (11. april 2024.)
Dan šehida, koji se obilježava drugog dana Ramazanskog bajrama, posvećen je sjećanju na sve one koji su svoje živote dali braneći svoju vjeru, porodicu, domovinu i čast. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini proglasila je ovaj dan kao poseban trenutak za odavanje počasti šehidima, simbolizirajući njihovu hrabrost, požrtvovanost i uzvišenu žrtvu u borbi za očuvanje slobode i pravde. Ovaj dan je prilika da se kroz molitvu, sjećanje i posjete šehidskim mezarima, muslimani prisjete onih koji su dali svoje živote za ideale islama i zajednice.
Duhovna važnost
Šehidi u islamu imaju poseban status, jer se vjeruje da oni koji poginu braneći svoju vjeru i čast idu direktno u Džennet. Njihova žrtva se smatra izuzetno plemenitom i vrijednom, a Dan šehida je prilika da se muslimani podsjete na važnost njihove borbe i da se mole za njihov duhovni mir i oprost. Ovaj dan nije samo sjećanje na prošlost, već i podsjetnik na trajne vrijednosti vjere, pravde i zajedništva, koje šehidi simbolizuju.
Običaji i tradicija
Na Dan šehida, muslimani tradicionalno posjećuju šehidska mezarja, gdje se uče dove i molitve za poginule. U mnogim džematima, organizuju se posebne molitve (hatme) i čitanje Kur’ana u znak sjećanja na šehide. Porodice šehida također se obilaze i pomažu, kako bi se pokazala solidarnost i podrška zajednice.
Ovaj dan je takođe prilika za organizovanje predavanja i programa koji govore o značaju šehida i njihove uloge u očuvanju islama i zajednice. Kroz ove aktivnosti, muslimani jačaju svoju vezu s naslijeđem šehida i potvrđuju važnost njihove žrtve u izgradnji pravednog i sigurnog društva.
Dan Džamija (7. maj 2024.)
Dan džamija, koji se obilježava 7. maja, ima poseban značaj za muslimane, posebno za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini. Ovaj datum je odabran u znak sjećanja na rušenje Ferhadije džamije u Banjaluci 7. maja 1993. godine. Ferhadija, izgrađena 1579. godine, bila je jedan od najljepših primjera osmanske arhitekture na Balkanu i nalazila se pod zaštitom UNESCO-a prije nego što je srušena tokom rata. Dan džamija je dan sjećanja na sve uništene i oštećene džamije tokom ratnih sukoba, ali i dan zahvalnosti za one koji su se posvetili njihovoj obnovi.
Duhovna važnost
Džamije su centri muslimanske zajednice, mjesta okupljanja, molitve i duhovne obnove. One simbolizuju duhovnu snagu islama i zajedništvo muslimana. Dan džamija podsjeća muslimane na važnost ovih svetih mjesta i poziva ih da se aktivno uključe u njihovu zaštitu i očuvanje. Duhovna važnost džamija se ogleda u činjenici da su one ne samo mjesta za obavljanje molitve, već i centri učenja, solidarnosti i duhovnog savjetovanja. Ovaj dan služi kao prilika za vjernike da iskažu svoju zahvalnost Allahu za mogućnost zajedničkog ibadeta i prisjećanje na duhovnu vrijednost džamija u njihovim životima.
Običaji i tradicija
Na Dan džamija, muslimani širom Bosne i Hercegovine i dijaspore obilježavaju ovaj datum kroz različite aktivnosti. U džamijama se održavaju prigodna predavanja o značaju džamija, organizuju se dobrotvorne akcije za njihovu obnovu, te se uče dove za šehide i one koji su radili na očuvanju džamija. Takođe, mnoge zajednice koriste ovaj dan kako bi podigli svijest o važnosti čuvanja i održavanja džamija kao duhovnih i kulturnih simbola islama.
Ovaj dan je također prilika za podsjećanje na značaj solidarnosti i zajedništva muslimana, koji su kroz povijest radili na izgradnji i očuvanju svojih džamija. Dan džamija nas poziva da se prisjetimo svoje prošlosti, ali i da uložimo trud u budućnost, kako bi džamije ostale centri vjere i zajednice.
Dan Arefata (15. juni 2024.)
Dan Arefata, poznat kao Jevmu-l-arefe, deveti je dan mjeseca zul-hidždžeta i predstavlja jedan od najvažnijih dana u islamskom kalendaru. Na ovaj dan, milioni hadžija okupljaju se na brdu Arefat, nekoliko kilometara udaljenom od Mekke, kako bi ispunili ključni obred hadža. Arefat simbolizuje milost Božiju i oprost, a boravak na ovom svetom mjestu je najvažniji dio hadža. Ovaj dan je također prilika za muslimane koji nisu na hadžu da poste i mole za oprost, jer se vjeruje da je post na Dan Arefata izuzetno vrijedan i da donosi veliki duhovni napredak.
Duhovna važnost
Dan Arefata simbolizuje vrhunac hadža, kada hadžije stoje na brdu Arefat, moleći Allaha za oprost i milost. Ovaj čin podsjeća na Sudnji dan, kada će svi ljudi stajati pred Bogom i biti suđeni za svoja djela. Boravak na Arefatu pruža hadžijama priliku da se potpuno posvete ibadetu i traženju oprosta, dok se vjeruje da su dove i molitve na ovaj dan posebno primljene. Za one koji nisu na hadžu, post na Dan Arefata ima ogroman značaj, jer je to način da se učestvuje u blagoslovima ovog dana.
Prema predaji, post na ovaj dan briše grijehe prethodne i naredne godine, što ga čini jednim od najvrijednijih dana za ibadet. Dan Arefata nas podsjeća na Božiju milost i priliku koju vjernici imaju da se očiste od grijeha i približe Stvoritelju kroz iskrene molitve i djela pokajanja.
Običaji i tradicija
Na Dan Arefata, muslimani širom svijeta poste, uče Kur’an, klanjaju nafile namaze i mole za oprost. Hadžije provode cijeli dan na brdu Arefat, gdje uče dove i mole za sebe, svoje porodice i cijelu zajednicu. Ovaj dan je vrhunac hadža i predstavlja trenutak kada se hadžije simbolično ponovo rađaju bez grijeha, jer im Allah oprašta sve grijehe koje su počinili prije hadža.
Za one koji nisu na hadžu, post na Dan Arefata je preporučen i smatra se da donosi veliku nagradu. Ovaj dan je također prilika za muslimane da se mole za oprost i traže milost od Allaha, učestvujući na neki način u duhovnoj energiji koja prati hadžije na Arefatu.
Kurban-bajram – Praznik Žrtve (16. juni 2024.)
Kurban-bajram, poznat i kao Hadži-bajram, jedan je od dva najveća islamska praznika i obilježava se 10. dana mjeseca zul-hidždžeta, odmah nakon Dana Arefata. Ovaj praznik nosi poseban značaj zbog obreda klanja kurbana, kojim muslimani odaju počast Božijem poslaniku Ibrahimu, neka je mir na njega, koji je, prema Božijoj naredbi, bio spreman žrtvovati svog sina Ismaila. Kurban-bajram je također povezan s hadžom, jer milioni muslimana koji se tada nalaze u svetim mjestima Mekki i Medini, na ovaj dan završavaju obrede hadža.
Duhovna važnost
Kurban-bajram simbolizuje spremnost na žrtvu u ime Boga i podsjeća muslimane na važnost poslušnosti, zahvalnosti i odanosti Allahu. Ibrahimova spremnost da žrtvuje svog sina zbog Božije zapovijedi predstavlja vrhunac ljudske pokornosti Bogu, a sam čin klanja kurbana (žrtvene životinje) podsjeća muslimane na njihov odnos prema Bogu, porodici i društvu. Klanje kurbana je čin kojim muslimani pokazuju svoju zahvalnost Allahu za blagodati koje im je dao i svoju spremnost da dijele s drugima.
Obaveza klanja kurbana leži na svakom punoljetnom i imućnom muslimanu, a meso kurbana dijeli se u tri dijela: jedan dio ostaje porodici, drugi se dijeli prijateljima i rodbini, a treći dio se daje siromašnima. Ova praksa naglašava vrijednosti solidarnosti i brige za one koji su u potrebi, što je ključna poruka Kurban-bajrama.
Običaji i tradicija
Kurban-bajram počinje bajramskom molitvom koja se klanja u džamijama, nakon čega slijedi klanje kurbana. U mnogim zajednicama, ljudi se okupljaju u porodicama kako bi zajednički podijelili radost praznika. Obilazak rodbine, prijatelja i siromašnih važan je dio tradicije, a mnogi muslimani koriste ovaj praznik kako bi obnovili svoje odnose i pokazali solidarnost sa zajednicom.
Hadžije na ovaj dan završavaju svoje obrede hadža, čime krunišu svoju duhovnu misiju koja uključuje molitve na Arefatu, boravak na Muzdelifi i klanje kurbana. Kurban-bajram je prilika za muslimane da pokažu svoju povezanost s Bogom kroz čin žrtve, ali i da se podsjete na važnost brige za druge, posebno za one koji su u potrebi.
Praznik traje četiri dana, tokom kojih muslimani nastoje da ispune svoje vjerske i društvene dužnosti, dijeleći radost Kurban-bajrama sa svojom porodicom, prijateljima i širom zajednicom.
Nova 1446. Hidžretska Godina (7. juli 2024.)
Nova hidžretska godina, koja počinje 1. muharrema, prvog mjeseca islamskog lunarnog kalendara, obilježava važan trenutak u povijesti islama. Hidžra, preseljenje Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke u Medinu 622. godine, označava početak muslimanskog računanja vremena. Ova nova godina simbolizuje duhovni početak, priliku za refleksiju i nove odluke u životu svakog muslimana.
Duhovna važnost
Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u povijesti islama, jer je preseljenje poslanika Muhammeda, a.s., i njegovih sljedbenika iz Mekke u Medinu označilo formiranje prve muslimanske zajednice. Ova zajednica postala je temelj islamske države, a upravo je tada islam počeo cvjetati kao univerzalna religija. Nova hidžretska godina podsjeća muslimane na važnost hidžre ne samo kao fizičkog preseljenja, već i kao simboličnog preseljenja ka većoj pobožnosti, pravednosti i duhovnoj obnovi.
Svaka nova hidžretska godina pruža muslimanima priliku da se osvrnu na svoje prošle postupke i da donesu nove odluke koje će ih približiti Bogu. Ovaj trenutak se često koristi za postavljanje novih duhovnih ciljeva, kako bi naredna godina bila ispunjena većom pobožnošću, dobročinstvom i svjesnošću o Božijoj volji.
Običaji i tradicija
Nova hidžretska godina se ne obilježava na isti način kao što to čine neke druge kulture s dolaskom nove godine. Umjesto proslava, muslimani ovaj trenutak doživljavaju kao priliku za tiho razmišljanje, molitvu i zahvalnost Allahu na još jednoj godini života. Mnogi muslimani obilježavaju početak nove godine klanjanjem noćnih namaza i učenjem Kur’ana, tražeći blagoslove za narednu godinu.
Ovaj dan je također prilika za muslimane da se podsjete na važnost hidžre u svom svakodnevnom životu – da simbolički napuste ono što ih odvlači od pobožnosti i posvete se putu koji vodi ka Allahovom zadovoljstvu. Nova hidžretska godina podsjeća muslimane da je život stalno putovanje prema većem razumijevanju vjere i svijesti o Božijim blagodatima.
Dan Ašure – Jevmu-l-Ašura (16. juli 2024.)
Dan Ašure, koji se obilježava 10. dana mjeseca muharrema, ima posebno mjesto u islamskom kalendaru. Ovaj mubarek dan povezan je s mnogim važnim događajima u povijesti čovječanstva, a posebno s događajem iz vremena Božijeg poslanika Nuha, neka je mir na njega, kada je njegova lađa pristala nakon potopa. Prema islamskoj tradiciji, Dan Ašure je vrijeme kada se sjećamo ne samo ovog događaja, već i drugih važnih trenutaka, poput spašavanja Musa’a (Mojsija) i njegovog naroda iz Egipta. Takođe, ovaj dan ima veliki značaj i za šijitske muslimane zbog tragične pogibije hazreti Husejna u bici na Kerbeli.
Duhovna važnost
Dan Ašure je dan velikih blagodati i oprosta. Vjernici poste na ovaj dan u znak zahvalnosti Allahu na Njegovim milostima, kao što je spas Nuhovog naroda i Musaovog naroda od tiranije faraona. Prema predaji, post na Dan Ašure briše grijehe protekle godine, pa muslimani širom svijeta koriste ovaj dan za post, molitve i pokajanje. Dan Ašure simbolizuje Božiju milost i pravdu, podsjećajući muslimane na vječne vrijednosti pobožnosti i strpljenja.
Za šijitske muslimane, Dan Ašure također predstavlja sjećanje na pogibiju hazreti Husejna, unuka Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, u bici na Kerbeli. Ovaj tragični događaj, koji se dogodio 680. godine, ima dubok duhovni značaj i šijiti ga obilježavaju kroz obrede sjećanja na Husejnovu žrtvu za pravdu i borbu protiv tiranije.
Običaji i tradicija
Muslimani obilježavaju Dan Ašure postom, koji može biti jedan ili dva dana, uključujući 9. i 10. muharrem, ili 10. i 11. muharrem, kako bi se slijedio primjer Poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega. Pored posta, vjernici provode ovaj dan u molitvi, tražeći oprost i milost od Allaha. Takođe, mnogi muslimani pripremaju posebno jelo koje se naziva ašura, sastavljeno od različitih vrsta voća i povrća, kao simbol jedinstva i različitosti unutar muslimanske zajednice.
U šijitskoj tradiciji, Dan Ašure se obilježava kroz rituale žalosti, predavanja i procesije koje podsjećaju na pogibiju hazreti Husejna. Ovaj dan je simbol borbe za pravdu i otpor protiv nepravde, te mnogi muslimani koriste ovu priliku da podsjete na važnost Husejnove žrtve.
Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike (30. avgust – 1. septembar 2024.)
Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike su godišnji događaj koji okuplja Bošnjake iz cijele Sjeverne Amerike, sa ciljem jačanja vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta. Ovaj značajan skup održava se svake godine, od 1996. godine, a prvi susreti su organizirani u Torontu. Susreti predstavljaju mrežu manifestacija koje uključuju vjerske, kulturne, političke i sportske aktivnosti, te su postali ključni događaj za bošnjačku dijasporu u ovom dijelu svijeta.
Duhovna važnost
Za Bošnjake koji žive daleko od svoje domovine, ovi susreti predstavljaju priliku za jačanje vjerskih veza i identiteta. Islamske aktivnosti tokom susreta, kao što su zajednički namazi, predavanja i učenje Kur’ana, omogućavaju Bošnjacima da se povežu sa svojom vjerom, ali i da prenesu islamske vrijednosti na mlađe generacije koje odrastaju u dijaspori. Ovaj događaj također pruža priliku za okupljanje i razmjenu iskustava o očuvanju islamskog identiteta u multikulturnim društvima Sjeverne Amerike.
Susreti su i prilika za duhovnu obnovu kroz zajedničke molitve i prisjećanje na vjerske i kulturne korijene, omogućujući Bošnjacima da očuvaju svoj identitet i osjećaj pripadnosti, čak i daleko od matične domovine.
Običaji i tradicija
Tokom Susreta Bošnjaka Sjeverne Amerike organizuju se različite aktivnosti, uključujući predavanja o vjerskim temama, kulturne manifestacije, sportska takmičenja i političke rasprave. Vjerski aspekt susreta uključuje klanjanje zajedničkih namaza, proučavanje Kur’ana, i predavanja koja se tiču islamske prakse i vjerovanja. Učestvuju brojni gosti iz Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ali i iz drugih dijelova svijeta.
Kulturni dio susreta obuhvata izložbe, nastupe folklornih ansambala, književne večeri, i promocije bošnjačke umjetnosti i kulture. Sportski dio događaja uključuje turnire u fudbalu, odbojci i drugim sportovima, što doprinosi povezivanju mlađih generacija Bošnjaka.
Ovi susreti postali su simbol jedinstva i zajedništva bošnjačke dijaspore u Sjevernoj Americi, pružajući priliku za jačanje veza između Bošnjaka iz različitih dijelova ovog kontinenta.
Mevlud – Rođenje Poslanika Muhammeda, a.s. (15. septembar 2024.)
Mevlud je dan kada muslimani širom svijeta obilježavaju rođenje posljednjeg Božijeg poslanika, Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega. Prema islamskom kalendaru, Poslanik Muhammed, a.s., rođen je 12. rebiu-l-evvela, trećeg mjeseca islamske lunarne godine, što u 2024. godini pada na 15. septembar. Ovaj događaj je važan za muslimane, jer pruža priliku da se prisjete života i poslaničke misije Poslanika, a.s., te njegovog učenja koje je vodilo muslimansku zajednicu ka duhovnoj i moralnoj izgradnji.
Duhovna važnost
Rođenje Poslanika Muhammeda, a.s., predstavlja početak misije koja je uvela islamsko učenje kao posljednju Božiju objavu čovječanstvu. Muslimani doživljavaju mevlud kao vrijeme za produbljivanje veze sa sunnetom Poslanika, a.s., i prisjećanje na njegovu mudrost, milost i pravdu. Poslanik je uzor u svakodnevnom životu vjernika, a ovaj dan je prilika da se kroz molitve i ibadet podsjetimo na vrijednosti koje je Poslanik promovisao – istinu, pravednost, saosjećanje i strpljenje.
Muslimani širom svijeta koriste ovaj dan za učenje Kur’ana, dove i poseban čin molitve poznat kao mevlud. Mevlud je obred u kojem se recituju tekstovi koji slave Poslanikovo rođenje, njegov život i njegova učenja. Ovo je trenutak kada vjernici produbljuju svoju ljubav prema Poslaniku, a.s., i učvršćuju svoju odlučnost da slijede njegov primjer u svakodnevnom životu.
Običaji i tradicija
Obilježavanje mevluda varira u različitim muslimanskim zajednicama, ali zajednički element je organizovanje mevludskih svečanosti, gdje se okupljaju vjernici kako bi kroz učenje Kur’ana, ilahija i kasida slavili život i misiju Poslanika. U mnogim džamijama širom svijeta, muslimani se okupljaju kako bi prisustvovali predavanjima o Poslanikovom životu, njegovom uticaju na islamsku zajednicu i važnosti njegovih učenja u današnjem vremenu.
Porodični mevludi su također česti, gdje se u intimnim okupljanjima uče mevludi i dove, a vjernici dijele obrok i zajednički razmatraju vjerske poruke. Ovaj dan je prilika da se muslimani ujedine u duhovnom slavlju, produbljujući svoju vezu s Poslanikom i njegovim nasljeđem.
Mevlud je, dakle, dan posvećen duhovnoj obnovi, podsjećajući muslimane na univerzalne vrijednosti koje je Poslanik Muhammed, a.s., donio čovječanstvu, i na njegovu misiju koja i dalje vodi muslimane kroz svakodnevni život.
Centralne Mevludske Svečanosti (septembar 2024.)
Centralne mevludske svečanosti održavaju se tokom mjeseca rebiu-l-evvela u mnogim džematima širom svijeta, a posebne su po tome što okupljaju veliki broj vjernika na zajedničkom obilježavanju rođenja Poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega. Ove svečanosti su prilika za muslimane da kroz zajedničku molitvu, učenje Kur’ana, ilahija, kasida i mevludskih tekstova, izraze svoju ljubav prema Poslaniku, a.s., i zahvalnost za njegovo učenje koje i dalje vodi muslimansku zajednicu.
Duhovna važnost
Centralne mevludske svečanosti imaju poseban značaj jer omogućavaju vjernicima da se okupe i zajednički obilježe ovaj važan događaj u islamskoj historiji. Kroz učenje o životu i djelu Poslanika Muhammeda, a.s., muslimani se podsjećaju na njegovu misiju koja je promovisala univerzalne vrijednosti vjere, mira, pravde i milosti. Poslanik je primjer kako muslimani trebaju živjeti svoj život u skladu s Božijim uputstvima, a centralne svečanosti služe kao prilika da se produbi veza s njegovim učenjem.
U mnogim muslimanskim zajednicama, mevludske svečanosti obuhvataju i predavanja koja govore o Poslanikovom životu, njegovim izazovima, postignućima i njegovoj misiji. Vjernici kroz ove svečanosti jačaju svoju vjeru i obnovljenu posvećenost da slijede sunnet, čineći dobra djela i gradeći mir i pravdu u svojim zajednicama.
Običaji i tradicija
Centralne mevludske svečanosti obično uključuju poseban program u kojem imami, predavači i vjerski učitelji govore o značaju rođenja Poslanika i njegovom doprinosu islamskoj zajednici. Posebno se uče ilahije i kaside koje veličaju njegov život i misiju. Ove pjesme podsjećaju vjernike na ljubav i poštovanje koje muslimani gaje prema Poslaniku, a.s.
Takođe, centralne svečanosti uključuju zajedničke molitve, često praćene donacijama koje se koriste za podršku islamskim obrazovnim ustanovama ili socijalnim projektima. Islamska zajednica koristi ove svečanosti kao priliku za promociju obrazovanja, socijalne brige i solidarnosti unutar zajednice. Okupljanja su često veoma svečana, a nakon završetka programa, vjernici se okupljaju kako bi podijelili obrok i nastavili duhovne razgovore.
Centralne mevludske svečanosti predstavljaju simbol jedinstva i zajedništva među muslimanima, podstičući ih da u svakodnevnom životu slijede stope Poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega.
